Wednesday, Jul. 26, 2017

Svjetski dragulj u Zemaljskom muzeju – Sarajevska hagada

22. januar 2012.

Svjetski dragulj u Zemaljskom muzeju – Sarajevska hagada

Sarajevska Haggadah

Piše: Selma Obradović

Javnost Bosne i Hercegovine šokirana je u decembru 2011. godine vijestima o zatvaranju Zemaljskog muzeja. Nakon okupljanja građana, negodovanja i protesta, Muzeju je od strane Vlade Federacije BiH dodijeljena jednokratna finansijska pomoć. S obzirom da Vlada FBiH nije nadležna za Zemaljski muzej, ovakvo spašavanje Muzeja ne može biti trajno rješenje za ovu kulturnu instituciju. Taj je potez samo odgodio neminovno suočavanje sa problemom finansiranja državnih kulturnih institucija, i nakratko spriječio da Muzej zaista zatvori svoja vrata za posjetioce. U međuvremenu, oni će i dalje moći upoznati se sa bh. kulturno-historijskim blagom, pregledajući po Odjeljenima muzeja eksponate koji svjedoče o historiji ovog prostora.

Najznačajniji eksponat u Muzeju je čuvena Sarajevska hagada (Haggadah), jevrejski rukopisni iluminirani kodeks. Nastala je u sjevernoj Španiji, u drugoj polovini 14. stoljeća. Tačan datum i precizna lokacija nastanka najvrednijeg pokretnog kulturnog blaga u BiH nije poznat. Prilikom progona Jevreja iz Španije u 15. stoljeću, odnesena je u Italiju, a na kraju se skrasila u Sarajevu. Bila je u posjedu sarajevske jevrejske porodice Koen, a 1894. godine otkupio ju je Zemaljski muzej.

Riječ ‘hagada’ na hebrejskom znači priča, a govori o tome kako su se Jevreji spasili egipatskog ropstva. Osim toga, ona sadrži motive i priče vezane za jevrejski praznik Pesah. U svijetu postoji nekoliko hagada, a specifičnost ove sarajevske su bogate ilustracije, te činjenica da njena priča počinje od postanka svijeta. U drugim hagadama priča počinje izbavljenjem Jevreja iz Egipta.

Pisana je krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, budući da je nastala u periodu kada papir nije bio u masovnoj upotrebi. Sastoji se od 142 pergamentska lista, od kojih neki imaju malo teksta, a puni su ukrasa, minijatura i ilustracija, kojima je ilustrator Hagade pokušao dočarati priču. S druge strane, neki uopće nemaju ilustracija. Karakteristično je ukrašavanje velikog broja početnih riječi. Malo je poznato da Sarajevska hagada sadrži i dodatak sa pjesmama, koji je veoma važan za jevrejsku književnost uopće.

Urađeno je nekoliko reprint izdanja Sarajevske hagade, a original se čuva u posebno zaštićenoj sobi Odjeljenja za arheologiju Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Hagada je strogo čuvana, a javnosti se izlaže u rijetkim prilikama. Simbolička vrijednost Hagade je neprocjenjiva, a njena potencijalna materijalna vrijednost je također ogromna. Procjene materijalne vrijednosti kreću se od sedam miliona, pa čak do milijarde dolara. Naravno, stvari poput Hagade nisu na prodaju, ali put kojim bh. društvo sigurnim koracima ide u još dublji ambis, ostavlja bojazan da se i tako nešto ovdje može desiti.

Postoje razne priče o tome kako je ova čudesna knjiga mnogo puta bila spašena i sačuvana od uništenja. Neke od njih postale su i urbane legende grada Sarajeva.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, u posjetu Muzeju došao je njemački general Fortner u pratnji svojih oficira. Dr. Petrović, tadašnji direktor Muzeja, proveo je goste kroz instituciju i pokazao im sve dragocjenosti. Nakon razgledanja, na rastanku, general se obratio direktoru: „A sada, molim, predajte mi Hagadu!“ Budući da je direktor bio spreman na takvo pitanje, odgovorio mu je da je prije njega dolazio još neki njemački kapetan koji je odnio Hagadu. General Fortner pobijesnio je i vidno uzrujan otišao iz Muzeja. Hagada je za vrijeme njihovog razgovora bila u direktorovoj torbi, odmah do generala Fortnera. Nakon tog događaja prebačena je na sigurno mjesto do kraja rata.
Kroz historiju je preživjela inkviziciju, migracije stanovništva, razne vlasnike, ratove, okupacije, pokušaje krađe i preprodaja… Mnoge su zemlje nastojale da je dobiju na čuvanje i posudbu. Danas nakon svega, ponosno stoji u Zemaljskom muzeju, kao spomen na vrijeme žestokih progona Jevreja, koji su svoj mir pronašli u Sarajevu. Postala je simbol snage, slobode, izdržljivosti i opstanka.

Eh, valjda će preživjeti i nas!

 

Podijeli

Povezano

Zbog napada na učesnike otkazane projekcije na Međunarodnom festivalu queer filma Merlinka
Foto: Učenici Desete osnovne škole učeći o čokoladi ispratili 2013. godinu
Foto: “The Tehran Times” – blog o kreativnom odjevanju žena u Iranu

About Author

admin

Ostavi komentar