Saturday, Apr. 29, 2017

Pisani spomenici bosanskog jezika – Humačka ploča

19. mart 2012.

Pisani spomenici bosanskog jezika – Humačka ploča

Piše: Selma Obradović

Humačka ploča

Jedan od najznačajnijih i najstarijih spomenika srednjovjekovne bosanke pismenosti je Humačka ploča. Ona spada u tzv. lapidarne jezičke spomenike (natpise na kamenu). Pretpostavlja se da je nastala  krajem 10. ili početkom 11. stoljeća, iako u nekim izvorima stoji da potječe iz 12. stoljeća. Pisana je bosanskom ćirilicom ili bosančicom. U ćiriličnom tekstu se javlja i nekoliko slova glagoljice, što je svjedočanstvo da se na ovim prostorima prije ćirilice koristila glagoljica.

Do 1958. godine bila je uzidana u franjevački samostan na Humcu kod Ljubuškog u Hercegovini, koji je sagrađen 1867. godine. Zbog masivnosti ploče, pretpostavlja se da je pronađena upravo u blizini ovog samostana. Humačka ploča govori o gradnji Crkve svetog Mihajla, ali, značajno je spomenuti da arheolozi još uvijek nisu pronašli ostatke ove crkve. Također, pretpostavlja se da je služila kao oltarna menza u toj crkvi.

Ploča je četverougaona, a teži 142 kg. Napravljena je od kamena miljevine, duga je 68 cm, široka 59 cm, a debela 15 cm. Natpis na njoj je uklesan spiralno u tri reda u obliku četverokuta (vjerovatno da bi se mogao čitati tokom obilaska oko oltara), a sastoji se od 25 riječi.

Natpis je nejasan i veoma ga je teško protumačiti, budući da su mnoga slova uslijed raspada kamena slabo ili nikako vidljiva. Još uvijek je lingvistička, historijska i arheološka misterija, te je bilo mnogo pokušaja objašnjavanja natpisa. Imena onih što su sagradili crkvu nisu najjasnija, kao ni ime župe. U natpisu se spominju Krešimir (Krsmir, Kresimir, Uskrsmir) i njegova žena Pavica (Pravica, Pribica) koji su zaslužni za podizanje crkve, te župa čije se ime tumači kao Urun (Urumovača) ili kao Vrulac. Međutim, postoje još i razna druga tumačenja. Sva vlastita imena su, pretpostavlja se, pokraćena, zbog čega i jesu problematična.

Prema tumačenju Marka Vege, arheologa i historičara te jednog od najistaknutijih istraživača srednjovjekovne Bosne, natpis glasi ovako:

U ime oca i sina i svetoga duha. Ovo je crkva Arhanđela Mihajla, a zida je Uskrsmir sin Bretov, u župi Urun i ženi njegovoj Pavici.

Arheolog Radoslav Dodig natpis tumači ovako:

U ime oca i sina i svetoga duha. Ovo je crkva Arkanđela Mihovila a zidao ju je Kresimir, sin Sretenov, župi Rastoci, i njegova žena Pravica.

Humačka ploča se danas čuva u muzeju koji je u sklopu franjevačkog samostana Humac na Humcu pored Ljubuškog. Ovaj muzej je i najstariji u Bosni i Hercegovini. Utemeljen je 1884. godine, četiri godine prije osnivanja Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

 

 

Podijeli

Povezano

Sretan Evropski dan jezikâ!
U Potočarima otvorena novoizgrađena biblioteka
Sutra u Tuzli počinje humanitarni sajam “Knjiga za poplavljene biblioteke”

About Author

admin

Ostavi komentar