Wednesday, Dec. 13, 2017

Promocija prijepisa Bosansko-turskog rječnika Muhameda Hevaija Uskufija iz 1631. godine

14. mart 2012.

Promocija prijepisa Bosansko-turskog rječnika Muhameda Hevaija Uskufija iz 1631. godine

 Danas, u 12.00 sati u Akademiji nauka i umjetnosti BiH,  održana je promocija prijepisa najstarijeg južnoslavenskog rječnika štokavskog narječja, Uskufijinog Bosansko-turskog rječnika, poznatog i kao „Makbul-i arif“, odnosno „Potur Šahidija“ iz 1631. godine.

Na inicijativu načelnika općine Tuzla, Jasmina Imamovića, a povodom obilježavanja 380. godina od nastanka rječnika, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke i Općina Tuzla objavili su najstariji prijepis Uskufijinog rječnika koji je do sada čuvan u Uppsali. Zahvaljujući profesoru iz Osla, Svenu Meneslandu, koji je omogućio kopiju prijepisa, ovaj rječnik je postao dostupan svim ljudima zaintertesiranim za bogatstvo i višestoljetni kontinuitet bosanskog jezika.

O Bosansko-turskom rječniku na promociji su govorili Damir Mašić, federalni ministar obrazovanja i nauke, Jasmin Imamović, načelnik Općine Tuzla, akademik Esad Duraković, prof.dr. Josip Baotić i prof.dr. Adnan Kadrić.

Esad Duraković je govorio o kontekstu u kom je nastao Uskufijin rječnik, postavljajući dva važna pitanja: Zašto je djelo napisano u stihovima? i U kakvom kontekstu se danas pojavljuje Uskufijin rječnik? Profesor Duraković je naglasio da je za vrijeme u kom je rječnik nastao bila uobičajena „sinkrazija umjetničkog i didaktičnog“, odnosno, Makbul-i arif je „pravi primjer sinteze stručnog rada i umjetničkog djela“.

Također, Duraković je istakao da je reaktualizacija ovog rječnika veoma značajna „zbog raznih ideoloških nastojanja da se ospori nominacija bosanskog jezika“.

Prof. dr. Kadrić je skrenuo pažnju na aluzmetriku, narativnu folklornu koine, supstandardne lekseme i erotonime u Uskufijinom rječniku.

S druge strane, prof. dr. Josip Baotić je ukazao na Uskufijinu “snažnu ljubav prema domaćoj riječi“, odnosno narodnom jeziku (bosanskom), koji je, zahvaljujući ovom rječniku, stavljen u istu ravan sa tadašnjim prestižnim jezikom (turskim). Bosansko-turski rječnik nam nudi osam stotina autohtonih bosanskih riječi, od kojih prof. Baotić navodi neke naročito zanimljive neologizme, kao što je riječ ”samsidit” (pustinjak).

Na kraju, opominjući odgovorne, prof. Baotić je zaključio da „jednan rječnik košta manje od jednog tenka, a ubojitiji je od njega stotinu puta“.

 

(Kul.ba/B.A.)

Podijeli

Povezano

Sretan Evropski dan jezikâ!
Preuzmite treći broj elektronskog magazina za jezik i književnost “Lingvazin”
Ivo Andrić: Travnička hronika

About Author

bjanka.alajbegovic

Ostavi komentar