Wednesday, Nov. 22, 2017

Upriličeno predavanje “Šekspirova drama na tragu Ishraqi filozofije”

24. oktobar 2013.

Upriličeno predavanje “Šekspirova drama na tragu Ishraqi filozofije”

U Naučnoistraživačkom institutu „Ibn Sina“ u srijedu je održano predavanje o temi „Šekspirova drama na tragu Ishraqi filozofije“, a predavač je bio prof.dr. Shahab Yar Khan iz Pakistana, vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. 

S obzirom na historijski kontekst u kojem je drama nastala, Yar Khan je naglasio da je to vrijeme u kojem na Istoku obitavaju tri velike i moćne države: Indija, Iran i Otomansko carstvo.

- Bilo je to vrijeme razvoja čuvene isfahanske filozofske škole u Iranu koja je nastajala na temeljima ishraqi filozofije (filozofije prosvjetljenja), a koja će svoj vrhunac doživjeti sa Mulla Sadra Širazijem. Zahvaljujući prije svega braći Shirley, Englezi su imali izravnu komunikaciju s tadašnjim Iranom – rekao je Khan.

Prof. Khan daje poseban osvrt Šekspirove drame, s obzirom na to da drama nudi različita polja  i da je inspirirana ishraqi filozofijom.

- Kada govorimo o Šekspiru, krajem 16.vijeka u Indiji vidimo preplitanje uticaja iz Perzije, Indije do Engleske. Ne bismo trebali miješati englesku dramu s evropskom. To nije evropska drama, jer ima elemente istočne filozofije, tematske i strukturalne elemente – kazao je Khan.

Yar Khan je posebno primijetio da se Šekspirovu dramu iz više razloga ne može smatrati tipičnom zapadnoevropskom dramom renesansnog razdoblja.

- Ono što kao njezin temeljni motiv Šekspirovu dramu dovodi u izravnu vezu s ishraqi filozofijom ili filozofijom prosvjetljenja jest pitanje idealnog vladara (kralja u nastajanju) koje nedvojbeno korespondira sa sufijskim, irfani i ishraqi kazivanjima o savršenom čovjeku (insani kamil). Naravno, tu je i čitav niz motiva koji govore o postojanju jedne takve veze i inspiracije – kazao je Yar Khan.

Otuda, kako ističe profesor Yar Khan, Šekspir je glasonoša ishraqi mišljenja na Zapadu, kao što to svojedobno bijahu i Hermes, Platon, te Suhrawardi, Mulla Sadra.

U svom se predavanju prof.Yar Khan osvrnuo i na stanje savremenog svijeta i čovjeka u njemu, potcrtavši da njime vlada rigidni materijalizam koji preplavljuje i nekoć tradicionalna muslimanska društva koja dans sve više bivaju lišena duha i duhovnosti i čiji prvaci se nadmeću u građenju kula i gradova, zaboravljajući i ignorišući činjenicu da upravo muslimani u svojoj povijesti baštine one uzore koji bijahu spremni na žrtvu, samoodricanje i „neposjedovanje“ zarad općih interesa i dobrobiti zajednice.

Spomenuo je i položaj žena u Šekspirovoj drami, u kojoj žena ima povlaštenu ulogu. S obzirom na percepciju Kur’ana, koji ženi daje pravo, podršku, žena u evropskom društvu u tom vremenu nije imala ta prava.

Yar Khan kao uzroke ili elemente svih današnjih nedaća čovjekovih nalazi u neznanju, odnosno odsustvo znanja i svijesti o sebi, dodavši kako znati jest jednako biti.

Podijeli

Povezano

Sretan Evropski dan jezikâ!
Preuzmite treći broj elektronskog magazina za jezik i književnost “Lingvazin”
Ivo Andrić: Travnička hronika

About Author

admin

Ostavi komentar